SAŽETAK PROJEKTA – RADNOG NALOGA:

Tehno-ekonomska analiza sustava grijanja na višestambene zgrade u Vukovaru izrađena je s ciljem razjašnjavanja okolnosti zbog kojih je došlo do spora između dvaju poslovnih subjekata. Spor se rješavao u okviru Hrvatske gospodarske komore.

Zadatak je bio utvrditi odgovornost za kašnjenje u primopredaji višestambene zgrade i visinu troškova nastalih prilikom rješavanja problema koji su uzrokovali zastoj u primopredaji zgrade, te troškova nastalih zbog kašnjena pri primopredaji (penala).

Tijekom primopredaje strojarskih radova na višestambenom objektu u Vukovaru došlo je do problema u funkcioniranju sustava grijanja, koji su se očitovali kao nemogućnost progrijavanja perifernih toplotnih tijela (radijatora).

Navedeni problem je kroz vrijeme riješen, ali je iznalaženje rješenja problema uzrokovalo niz aktivnosti u pogledu lociranja uzroka problema i uklanjanja nedostataka u izvedbi instalacije. U rješavanju nedostataka učestvovalo je više poslovnih subjekata.

Sve zajedno uzrokovalo je povećane troškove gradnje zbog izvođenja radova na uklanjanju problema, te zbog kašnjenja u primopredaji građevinskog objekta.

Zadatak pri rješavanju problema sveo na utvrđivanje:

• svih aktivnosti koje su izvođene na rješavanju problematike progrijavanja toplotnih tijela,
• koji je ključni čimbenik uzrokovao probleme u progrijavanju,
• koji je učesnik u gradnji odgovoran za nedostatke koji su uzrokovali probleme pri progrijavanju,
• koji su i koliki troškovi izazvani rješavanjem problema u sustavu grijanja višestambenog objekta.

Problemi pri analizi događaja mogu se svesti na:

• vremenski odmak od trenutka u kojem su ustanovljeni i rješavani nedostaci u sustavu centralnog grijanja do trenutka početka analize (cca 5 godina),
• nedostatak Građevnog dnevnika i Građevne knjige koje su ispunjavali sudionici u građenju,
• kontradiktornost izjava stranaka u sporu.

Problematika pri pristupu analizi događaja u proteklom periodu riješena na slijedeći način:

• prikupljena je raspoloživa dokumentacija (dopisi, računi i sl.)
• snimljeno je stvarno (izvedeno) stanje na terenu,
• prikupljena dokumentacija i stanje na terenu prodiskutirani su sa svim učesnicima u gradnji: projektantom, ovlaštenim nadzornim inženjerima,učesnicima u gradnji i korisnikom instalacije,
• na osnovu dostupnih iskustava i znanja, analizirani su prikupljeni podaci.

Pri tehničkoj analizi pošlo se od pretpostavki da toplotna tijela u rubnim područjima nisu bila progrijavana zbog:

1. nedovoljne količine toplinske energije koja se dobiva od strane isporučioca energije (temperatura ulazne vode na primaru smanjena je sa 1100 C na 900 C).
2. nedovoljnog kapaciteta izmjenjivača topline,
3. nesrazmjera otpora koji se javljaju u sustavu grijanja i tlakova crpki koje omogućuju protok medija u sustavu grijanja.

Sukladno polaznim pretpostavkama tehničkom analizom ustanovljeno je slijedeće:

• isporučilac energije isporučivao je jednaki količinu energije u trenutku ispitivanja funkcioniranja strojarske instalacije i tijekom vremenskog razdoblja u kojemu instalacija normalno funkcionira,
• u sustav je od početka bila ugrađena ista oprema,
• u sustav je od početka bio ugrađen isti izmjenjivač topline

Na osnovu navedenog isključene su pretpostavke pod 1 i 2 mogu odbaciti u smislu bitnog utjecaja na režim grijanja.

Kao bitna uobziriena je treća pretpostavka:
„nesrazmjer otpora koji se javljaju u sustavu grijanja i tlakova crpki koje omogućuju protok odgovarajuće količine medija u sustavu grijanja“.

Snimka ugrađene opreme u kotlovnici sa prikazom tijeka strujanja:

Snimljena je stvarno ugrađena oprema u sustavu grijanja višestambene zgrade.Posebno je analizirana oprema ugrađena u sustav grijanja, sa naglaskom na „balans“ ventile i opremu ugrađenu u kotlovnicu.

Usporedbom projektne dokumentacije, ugrađene opreme i raspoložive dokumentacije ustanovljeno je slijedeće:

• U sustav je u startu ugrađena odgovarajuća automatika ventila (1) - različita od projektirane. Time je poništena greška iz projekta kojim je planirana ugradnja neodgovarajuće automatike.
• Ugrađeni izmjenjivač topline (2) odgovara projektom predviđenom izmjenjivaču.
• Ventili koji su ugrađeni u cjevovod , a služe za „balansiranje“ cjevovoda, odgovaraju onima koji su projektirani.

Crpke ugrađene u sustav (3) po karakteristikama (žuto polje) ne odgovaraju crpkama predviđenima u projektu; nemaju elektronsku prilagodbu kapaciteta i pritiska, a područje njihovog djelovanja pokriva samo manji dio područja djelovanja crpki koje su planirane projektom (crveni okvir).

I ovako odabrane crpke u postojećem sustavu uredno su djelovale (tlak i protok zadovoljavali su potrebe sustava). To je ukazivalo na činjenicu da je pri puštanju sustava u rad postojala još neka pogreška koja je uzrokovala poremećaje u radu sustava grijanja.

Pregledom sustava cjevovoda u kotlovnici ustanovljen je „nelogičan“ raspored cijevi kojima je u sustav priključen izmjenjivač topline. Nakon skidanja toplinske izolacije sa cjevovoda, na osnovu položaja zavara zaključeno je da su cijevi prekrajane.

Analizom stanja postojećeg cjevovoda u odnosu na izmjenjivač topline, kontaktiranjem sa ovlaštenim nadzornim inženjerom i izvođačima radova utvrđeno je da je izmjenjivač topline u trenutku probnog rada bio priključen na cjevovod na način kako to prikazuje skica desno. Takav način priključivanja izmjenjivača uzrokovao je povećan pad pritiska pri protoku medija kroz izmjenjivač, a poremetio je i umanjio učinkovitost izmjenjivača topline. Ustanovljeno je da je, tijekom postupka iznalaženja i uklanjanja nedostataka u sustavu centralnog grijanja, problem progrijavanja toplinskih tijela riješen prekrajanjem cjevovoda i priključivanjem izmjenjivača topline na način koji je zatečen u kotlovnici.

Zaključeno je da su na kašnjenje pri primopredaji objekta najviše utjecali propusti pri načinu ugradnje izmjenjivača topline i izboru zamjenskih crpki.

Crpke i izmjenjivač topline ugrađivao je isti izvođač. Izvođač radova i ovlašteni nadzorni inženjer, koji je radove bio dužan nadgledati, odgovorni su za probleme nastale prilikom puštanja sustava za grijanje u rad.

Troškovi nastali zbog kašnjenja u primopredaji višestambene zgrade u Vukovaru izračunati su na način da su uobzirene i zbrojene vrijednosti:

• svih radova koje je izveo nositelj posla po principu umnoška utrošenog vremena i vrijednosti norma sata sukladno tadašnjem ugovornom odnosu,
• dokazivih realnih troškova gradilišta u periodu iznalaženja načina i rješavanja problema (čuvanje i sl.),
• svih prikupljenih dokazivih i tehnički opravdanih računa koje su ispostavili drugi učesnici u saniranju problema, a koji su priznati i plaćeni od strane nositelja posla, obvezne ugovorne naknade zbog kašnjenja radova.

Drugi indirektni troškovi nisu računani.