Sveucilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu
 
Katedra za mehaniku i čvrstoću
 
 

 

Sadržaj nastavnog predmeta
Mehanika II (P202)(3+3)
izvanredni studij i studij po osobnim potrebama

u akademskoj godini 2010/2011. (ljetni semestar)

Predmetni nastavnici: dr.sc. Franjo Matejiček, red.prof. u t.z.,
dr.sc Dražan Kozak, red.prof., dr.sc. Todor Ergić, izv.prof.

 

 

Sadržaj predavanja Datum
KINEMATIKA ČESTICE. Opisivanje gibanja. Stupnjevi slobode gibanja. Pravocrtno gibanje. Krivocrtno gibanje: Descartesove, polarne i cilindrične koordinate. Krivocrtno gibanje: prirodne koordinate. KINEMATIKA KRUTOG TIJELA. Stupnjevi slobode gibanja. Vrste gibanja krutog tijela. Translacija. Rotacija oko nepomične osi. 26.3.
Ravninsko gibanje. Jednostavni mehanizmi. Chalesov teorem.Analitičko određivanje brzine i ubrzanja točaka tijela. Plan brzina i ubrzanja. SLOŽENO GIBANJE. Prenosno, relativno i apsolutno gibanje. 2.4.
KINETIKA ČESTICE. Jednadžbe gibanja u raznim koordinatnim sustavima. Gibanje pod djelovanjem sile. D'Alembertov princip. Rad, snaga. Kinetička i potencijalna energija. Zakon kinetičke energije. Konzervativni sistemi. Zakon o očuvanju mehaničke energije. Zakon količine gibanja. Zakon kinetičkog momenta. KINETIKA SUSTAVA ČESTICA. Zakon gibanja težišta sistema čestica. Zakon kinetičke energije i zakon očuvanja mehaničke energije. Ukupna količina gibanja i kinetički moment. Princip očuvanja količine gibanja i kinetičkog momenta. SUDAR ČESTICA. Ravni i kosi centralni sudar čestica. Faktor restitucije. 8.4.
MOMENTI TROMOSTI TIJELA. Definicije. Steinerovo pravilo. Polumjer tromosti. KINETIKA KRUTOG TIJELA. Translacija krutog tijela. Rotacija oko nepomične osi. Jednadžba gibanja, dopunske reakcije u osloncima. D'Alembertov princip, zakon kinetičke energije, zakon kinetičkog momenta. Ravninsko gibanje. Jednadžbe gibanja. Zakon kinetičkog momenta. Težište kao referentna točka ravninskog gibanja. 15.4.

Usmenom i teorijskom ispitu mogu pristupiti svi studenti koji su zbrojeno ostvarili 59 i više bodova:
  1. uredno pohađanje predavanja i vježbi (zbrojeno maksimalno 6 bodova)+
  2. putem cjelovitog pismenog dijela ispita (94 bodova).

    Na usmenom i teorijskom ispitu polaže se gradivo sadržano u pitanjima objavljenim na Internetu (http://www.sfsb.hr/ksk/statika/03_ispiti).


Na usmenom i teorijskom ispitu polaže se gradivo sadržano u pitanjima objavljenim na Internetu (http://www.sfsb.hr/ksk/statika/03_ispiti).

Obvezatna literatura:
1. MATEJIČEK, F.: Kinematika sa zbirkom zadataka, Strojarski fakultet u Slav. Brodu, 2011.
2. MATEJIČEK, F.: Kinetika sa zbirkom zadataka, Strojarski fakultet u Slav. Brodu, 2009.
3 . MATEJIČEK, F.; VNUČEC Z.:elektronički udžbenik MZT RH – 2002-027, Zagreb, 2003: http://www.sfsb.hr/ksk/statika (Dijelovi: Kinematika i Kinetika)

Literatura koja se preporuča:
1. INŽENJERSKI PRIRUČNIK IP1, TEMELJI INŽENJERSKIH ZNANJA, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Uvjet za pristupanje kolokvijima ili cjelovitom pismenom dijelu ispita je REDOVITO pohađanje predavanja i vježbi iz ovog nastavnog predmeta u akademskoj godini (dopušteno je opravdano izostati 3 pradavanja i 3 vježbe) (ovdje je to jedno dopodne ili jedno poslije podne nastev).

Predmetni nastavnici:
dr.sc. Franjo Matejiček, red.prof. u t.z.,
dr.sc Dražan Kozak, red.prof., dr.sc. Todor Ergić, izv.prof.