Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu
 
Katedra za mehaniku i čvrstoću
  
 

 

Mehanika I (P102)
Sadržaj nastavnog predmeta
Polaganje kolokvija, kvizova i priprema vježbi
te uvjeti polaganja ispita kao i
upute kod pripreme ispita
u akademskoj godini 2010/2011. (zimski semestar)

Nositelji predmeta: dr.sc. Franjo Matejiček, red.prof. u t.z.,
dr.sc Dražan Kozak, red.prof., dr.sc. Todor Ergić, izv.prof.

 
 

 

home

 

Upute kod pripreme ispita iz mehanike i čvrstoće

  1. Ovaj tekst ima, prije svega, najbolju namjeru kako bi pomogao svim studentima kod pripreme ispita iz nastavnih predmeta Mehanike I, Mehanike II i Čvrstoće.
  2. Poželjno je da studenti budu redoviti kod praćenja predavanje i vježbi. Svaku nazočnost na nastavi neka prate zapisima u bilježnicu formata A4 i neka ne koriste kemijsku olovku.
  3. Svaki zapis treba sadržavati datum i sat kada je započet i kada je završio zapisivani događaj.
  4. Preporuča se svakom studentu da si prije početka nastave prouči ranije obrađenu građu te možda zapiše pitanja oko nejasnih detalja koja može (preporuča se!) postaviti nastavniku na početku nastave.
  5. Kod pripreme parcijalnih pismenih ispita (kolokvija) važno je voditi zapise kao pod 3). Pri ovome je od presudnog značaja razumjeti teorijske osnove, upoznati fizikalne veličine i jedinice u kojima se mjere.
  6. Riješiti je potrebno sve riješene primjere s predavanja i iz udžbenika. Pri ovome je važno voditi zapise kao pod 3). Ovdje riječ „riješiti“ ima značenje: razumjeti svaki korak kod postupka rješavanja kao u riješenom primjeru. Ovo se može ponavljati i više puta sve dok se bez pomoći udžbenika ili bilježaka ne riješi primjer. O svemu voditi zapise kao pod 3).
  7. Rješavanje zadataka nije obavezno. Rješavati zadatke može iziskivati značajno vrijeme kod pripreme ispita. Ovo vrijeme treba pomno planirati. Zadatke student može rješavati samo radi postizanja samostalnosti i samokontrole. O svemu voditi zapise kao pod 3).
  8. Preporuča se rad s kolegama na sličnim problemima. Diskusije kolega mogu značajno doprinijeti boljem shvaćanju i razumijevanju gradiva. O svemu voditi zapise kao pod 3).
  9. Posebno se NE preporuča pamćenja napamet nekih zadataka jer to je uvijek izgubljeno vrijeme.
  10. Posebno se preporučuju kraće i unaprijed dogovorene konzultacije s predmetnim nastavnicima. Ova suradnja može biti izravna (usmena) ili putem e-maila. Svi su nastavnici u pravilu i preko subote i nedjelje dostupni na ovaj način. O svemu voditi zapise kao pod 3).
  11. Kod pripreme cjelovitog pismenog ispita valja se dobro organizirati. To znači posvetiti se samo pripremi jednog nastavnog predmeta. Iskustva mnogih studenata govore da je za to potrebno oko četiri tjedna. Pripremati se treba SVAKI dan pa makar i desetak minuta (što je naravno prekratko za bilo kakvu ozbiljnu učinkovitost). Neprekidno štovati točku pod 3).
  12. Kada se zapne u razumijevanju nekog dijela građe, prijeći na slijedeći dio, a prvom prigodom potražiti pomoć kolega ili nastavnika za pomoć. O svemu voditi zapise kao pod 3).
  13. Dva dana prije pristupanja ispitu ponoviti cijelu građu, vodeći zapise kao pod 3), ali koncizno da mogu stati na svega nekoliko stranica. Ponavljati je dobro s kolegama koji obavljaju iste pripreme. Pisati treba uvijek čitko tako da i kolege mogu pratiti Vaš zapis.
  14. Sve zapise valja čuvati i donijeti na usmeni dio ispita te ih na upit treba pokazati predmetnom nastavniku. Ovo vrijedi i za studente koji su eventualno oslobođeni usmenog dijela ispita. Nastavnik može Vaše zapise parafirati, osvrnuti se na dostatnost, a sve zajedno može utjecati na konačnu ocjenu.
  15. Ako se ispit unatoč svemu ne položi, ovaj postupak treba ponoviti kao da se ispit priprema prvi puta.

Predmetni nastavnici:
dr.sc. Franjo Matejiček, red.prof. u t.z.
dr.sc. Dražan Kozak, red.prof.
dr.sc. Todor Ergić, izv.prof.

Ovaj je tekst dostupan i u pdf-formatu ovdje.


  
 
home